Od Interlibera do Interlibera: što je novo u Cantusu?
Godinu dana, dvadesetak novih izdanja i gotovo 170 naslova za ovogodišnji susret s publikom! Cantus se vraća na Interliber, koji se od 10. do 15. studenoga održava na Zagrebačkom velesajmu. Uz diskografska i notna izdanja te knjige iz svojega kataloga, ove godine donosi i posebno predstavljanje novog naslova Učenik učitelja – glasovi skladateljskih generacija od Berse do danas.
Godina dana između dva Interlibera nije osobito dugo razdoblje, ali u izdavaštvu se u tih dvanaest mjeseci može dogoditi mnogo toga. Primjerice, može se objaviti nekoliko novih albuma, među njima i poneki LP, tiskati čitav niz partitura, dovršiti monografija ili dvije, a može nastati i knjiga koja se, barem prema vremenu koje obuhvaća, proteže kroz više od stoljeća hrvatske glazbene povijesti. Sve se to u međuvremenu dogodilo u Cantusu, pa je ovogodišnji Interliber dobra prilika da se na jednome mjestu okupe i noviteti i nešto stariji naslovi, njih ukupno 168, odabrani iz znatno širega izdavačkog kataloga.
A taj je katalog, kako se i priliči izdavaču koji se bavi glazbom, prilično raznolik. U njemu se, primjerice, bez ikakvih poteškoća susreću Blagoje Bersa i Matija Dedić, Stjepan Šulek i Gibonni, Boris Papandopulo i Tamara Obrovac. Jedni su zastupljeni partiturama, drugi diskografskim izdanjima, treći knjigama, a neki se pojavljuju u više različitih izdanja. Zajedničko im je, dakako, to što pripadaju hrvatskoj glazbi, ali i činjenica da njihove skladbe i glazbene priče, zahvaljujući objavljenim izdanjima, nastavljaju živjeti i izvan koncertnih dvorana.
Nagrađivana diskografska izdanja
Među diskografskim novitetima nalazi se prije svega opera Oganj Blagoja Berse iz edicije Ligatura, zatim Misečina bila, album Tamare Obrovac i njezina Transhistria Ensemblea, zatim Ad Futurum! Vokalnog ansambla Brevis, Mixtape vokalnog ansambla Antiphonus te Good Old Times u izvedbi Renate Penezić i Zrinke Ivančić Cikojević. Tu su i Momenti, album Jazz orkestra HRT-a i Mire Kadoića u ediciji Ligatura, kao i niz drugih naslova koji predstavljaju različite izvođačke sastave i glazbene poetike.
Svoja mjesta u ovogodišnjoj ponudi imaju i LP izdanja. Među njima su Duckling Soup Rearranged Filipa Novosela, Tihomira Hojsaka i Teodosija Spassova uz Tamburaški orkestar HRT-a te Prohaska 100, koncertna snimka posvećena glazbi Miljenka Prohaske. Riječ je o izdanjima koja su, svako na svoj način, povezana s koncertnim projektima, pa njihov diskografski život donosi mogućnost da se glazbi vratimo i nakon što je koncert završio.
A da se Cantusovim diskografskim izdanjima rado vraća i glazbena struka, potvrđuju i nagrade Porin. U posljednje dvije godine Cantusova su izdanja osvojila čak devet Porina – šest 2025. i još tri ove godine. Među prošlogodišnjim dobitnicima posebno se istaknuo album Bersa – Pejačević: Odrazi moderne, objavljen u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom, koji je osvojio tri nagrade, uključujući onu za najbolji album klasične glazbe. Porinima su nagrađeni i jazz album Mirona Hausera Moja Kuba, skladba Acumal Brune Vlaheka s albuma Quasi ritorno te Apoxyomenos Recomposed Tamare Obrovac i Stefana Battaglie. Ovogodišnji su Porini pak pripali skladbi Simfonijski stavak Srđana Dedića, snimci albuma Klišej Krešimira Bedeka te produkciji albuma Sit Back, Relax Gordana Tudora i Mislava Režića. Lijep je to presjek različitih glazbenih područja kojima se Cantus bavi, ali i rezultat dugogodišnjih suradnji s autorima, izvođačima, producentima i partnerskim institucijama.
Glazba pripremljena za izvođenje
No Cantusova izdanja nisu namijenjena samo slušanju. Dapače, znatan dio njegova kataloga čine note, a među njima se kriju i skladbe koje bi upravo zahvaljujući novim izdanjima mogle pronaći put do svojih budućih izvođača.
U ediciji Ars Croatica ove su se godine pojavila nova izdanja djela Stanka Horvata, Zorana Juranića, Ante Knešaureka, Šimuna Matišića, , Marka Ruždjaka, Tibora Szirovicze, Brune Vlaheka, Stjepana Šuleka i – grupe Nola. Već pogled na instrumentarij tih skladbi otkriva koliko je ponuda raznovrsna: od solističkih djela za klavir, gitaru, klarinet ili orgulje, preko komorne glazbe do skladbi koje uključuju elektroniku.
Posebno mjesto među notnim izdanjima pripada jednom od Cantusovih najopsežnijih i najzahtjevnijih izdavačkih pothvata – cjelovitoj partituri opere Oganj Blagoja Berse. Jedno od ključnih ostvarenja hrvatske operne moderne objavljeno je u novom, revidiranom izdanju koje sva tri čina opere donosi u trima zasebnim knjigama, objedinjenima u posebno oblikovanoj kutiji. Uz notni tekst, izdanje uključuje izvorni njemački libreto i muzikološke tekstove Marije Barbieri. Riječ je o izdanju koje svojom opsežnošću, sadržajem i opremom nadilazi uobičajeno objavljivanje partiture te predstavlja važan doprinos dostupnosti i daljnjem životu jednoga od najznačajnijih djela hrvatske operne baštine.
Uz pojedinačna notna izdanja, važan dio Cantusova kataloga čine i edicije posvećene pojedinim hrvatskim skladateljima, kojima se njihovi opusi sustavno objavljuju i čine dostupnijima izvođačima, pedagozima i istraživačima. Među njima su izdanja skladbi Ivane Lang, čija se glazbena ostavština postupno otkriva novim generacijama, te bogata edicija djela Borisa Papandopula, jednog od najplodnijih hrvatskih skladatelja, čiji opus obuhvaća gotovo sve glazbene vrste i izvođačke sastave.
Njima se pridružuje i posebna edicija Ivana Brkanovića, koja je ove godine bogatija za tri naslova – Concertino za gudače, Krijes planine za mješoviti zbor i Prvi gudački kvartet. Riječ je o izdanjima koja nisu samo doprinos očuvanju skladateljske ostavštine, nego prije svega otvaraju mogućnost da se ta glazba ponovno izvodi, proučava i uključuje u koncertne programe.
Takav pristup izdavaštvu nije slučajan. Cantus je 2000. godine osnovalo Hrvatsko društvo skladatelja upravo s namjerom da hrvatska glazba dobije sustavniju nakladničku, produkcijsku i organizacijsku podršku. Tijekom više od četvrt stoljeća ta se djelatnost razvijala u nekoliko smjerova, ali je temeljna ideja ostala ista: skladba ne završava svoj život praizvedbom, kao što ni vrijednost glazbene ostavštine ne prestaje njezinim pohranjivanjem u arhiv. Da bi glazba nastavila živjeti, potrebno ju je učiniti dostupnom – izvođačima, istraživačima, učenicima, studentima i, naposljetku, publici.
U nešto drukčijem dijelu notnoga kataloga nalaze se etide, namijenjene različitim instrumentima i različitim stupnjevima glazbenog obrazovanja, dok edicija Zabavne melodije okuplja pjesme autora koji su obilježili hrvatsku popularnu glazbu. Ovogodišnji je novitet zbirka pjesama Mire Buljana, koja se pridružuje već objavljenim izdanjima Arsena Dedića, Zrinka Tutića, Đorđa Novkovića, Zlatana Stipišića Gibonnija, Jasenka Houre, Đele Jusića i mnogih drugih.
Nova knjiga u Cantusovom katalogu
Uz note i diskografska izdanja, Cantus na Interliber donosi i knjige. Među novijim naslovima posebno se izdvajaju monografije posvećene Borisu Papandopulu i Stanku Horvatu, skladateljima čija su djela već desetljećima prisutna u hrvatskom glazbenom životu, ali čiji opusi još uvijek otvaraju brojna pitanja i nude prostor za nova čitanja.
U ponudi su i monografija Viva la musica! Živjela glazba!, posvećena Alfiju Kabilju, knjige o Vladimiru Ruždjaku i Pavlu Markovcu te drugi naslovi koji glazbenu povijest promatraju kroz životopise, umjetničke opuse i vrijeme u kojemu su nastajali.
No što se događa kada glazbenu povijest, umjesto kroz pojedinačne životopise, pokušamo sagledati kroz odnose među njezinim stvarateljima? Upravo takvu perspektivu otvara najnovije Cantusovo knjižno izdanje, Učenik učitelja – glasovi skladateljskih generacija od Berse do danas, autorica Ive Lovrec Štefanović i Hane Breko Kustura. Knjiga koja povezuje više od stoljeća hrvatske skladateljske i pedagoške povijesti bit će predstavljena u srijedu, 11. studenoga u 17 sati, u paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma, u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja i Cantusa.
Od Blagoja Berse, preko Stjepana Šuleka, Mila Cipre i njihovih učenika, do današnjih afirmiranih skladatelja koji i sami odgajaju nove generacije autora, proteže se razgranata mreža učiteljskih i učeničkih odnosa, umjetničkih susreta, iskustava i stvaralačkih putova. Kako se u toj mreži prenosilo znanje, što su skladatelji pamtili o svojim učiteljima, koliko su ih njihovi savjeti i pedagoški pristupi oblikovali, a koliko poticali da krenu vlastitim putem? Upravo takvu, dosad na jednome mjestu neispričanu povijest hrvatske glazbe, promatranu kroz osobne odnose njezinih stvaratelja, donosi knjiga Učenik učitelja.
Njezini su temelji postavljeni prije tridesetak godina, kada je Iva Lovrec Štefanović za Treći program Hrvatskoga radija osmislila istoimeni ciklus razgovora sa skladateljima. Tim dragocjenim svjedočanstvima za potrebe knjige pridruženi su novi, recentni intervjui, kojima se skladateljska i pedagoška mreža nastavlja sve do današnjih generacija. Povezujući osobna sjećanja, iskustva i anegdote s povijesnim i biografskim kontekstom, autorice Iva Lovrec Štefanović i Hana Breko Kustura prvi put na ovaj način okupljaju glasove različitih skladateljskih naraštaja, stvarajući svojevrsnu mapu odnosa koji su tijekom više od stoljeća pratili razvoj hrvatskoga glazbenog stvaralaštva.
O nastanku knjige, njezinim protagonistima i zanimljivim pričama koje su se našle među koricama razgovarat će autorice Iva Lovrec Štefanović i Hana Breko Kustura, urednica izdanja Petra Pavić te glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban.
A nakon predstavljanja knjige, ili prije njega, svakako vrijedi prošetati i do Cantusova štanda. Možda ondje pronađete skladbu koju ste odavno željeli svirati, album koji vam nedostaje u zbirci ili knjigu koja će vas odvesti prema nekoj dosad nepoznatoj glazbenoj priči.
Vidimo se na Interliberu u paviljonu 6, od 10. do 15. studenoga!
